Ispušni sustav s katalizatorom omogućava da vruće ispušne plinove očisti od svih nečistoća, posebno od toksičnih CO, HC, NOx te da ih nakon toga kao ekološki prihvatljive odvede izvan motora
Druga važna uloga ispušnog sustava je smanjenje buke ispušnih plinova. Sastoji se od ispušnog kolektora, prednje cijevi s prirubnicom, katalizatora, filtra krutih čestica DPF (kod dizelskih motora), srednje cijevi, srednjeg ispušnog lonca, zadnje cijevi i zadnjeg ispušnog lonca. Najopterećeniji dijelovi ispušnog sustava su oni koji su najbliži motoru te radi toga trpe najveće opterećenje.
Ispušni kolektor se kod starijih motora izrađivao od sivog lijeva, a kod suvremenih je od visokolegiranog čelika, jer je toplinski i mehanički vrlo opterećen. Taj je dio ispušnog sustava, koji se u forsiranoj vožnji zagrijava do usijanja (i preko 900 Celzijevih stupnjeva) najugroženiji. Ako dođe do pucanja, popravak je zahtjevan (zavarivanje legiranog čelika), pa je preporučljiva izmjena.

Na pojedinim motorima (mali postotak) ugrađuju se ispušni kolektori koji se hlade rashladnom tekućinom iz motora te je tako smanjeno termičko naprezanje i buka ispušnih plinova. Nakon ispušnog kolektora termički najopterećeniji je katalizator.
Njegova zadaća je isključivo ekološka. Katalizator je najskuplji dio ispušnog sustava jer je i po funkciji i po izvedbi najsloženiji sklop. Izrađen je od specijalnog INOX čelika, keramičke jezgre i plemenitih metala kojima je presvučena keramička jezgra.
Trajnost katalizatora ovisi direktno o pravilnom izgaranju goriva u motoru (stehiometrijski omjer), najbrže ga može uništiti neizgoreno gorivo (ugljikovodik). Prigušivač ili ispušni lonac ima ulogu da smanji razinu buke ispušnih plinova na prihvatljivu razinu.
Prema izvedbi (konstrukciji) postoje adsorpcijski, refleksijski i kombinirani (refleksijsko – apsorpcijski). Razlika između adsorpcijskog i refleksijskog prigušivača je što apsorpcijski u svojoj konstrukciji koristi mineralnu ili čeličnu vunu koja dodatno apsorbira zvuk. Refleksijski prigušivači se sastoje od različitih dugih komora međusobno povezani perforiranim cijevima.
Zvučna energija se smanjuje s povećanjem refleksije na principu slabljenja jeke. Cijevi ispušnog sustava i prigušivača mogu biti izvedeni od visoko legiranih čelika a po potrebi moraju imati i površinsku zaštitu (aluminizacija). Razlog tome su surovi uvjeti u kojima moraju funkcionirati.
Iznutra su izloženi visokoj temperaturi i djelovanju agresivnih plinova a izvana djelovanju vode, soli, blata te mehaničkom utjecaju kolnika. Način održavanja ispušnog sustava nije zahtijevan. Kontrola stanja se svodi na rutinski vizualni ili akustični pregled prilikom redovnih godišnjih servisa.

Ako dođe do neke ozbiljnije promjene stanja ispušni sustav to redovito najavi promjenom zvuka i pojačanom bukom.