Ignazio Giunti, rođen 30. kolovoza 1941. u Rimu, tvornički vozač Ferrarija postaje 1970. te je 1971. na utrci izdržljivosti u Buenos Airesu, u doba najveće
Sestra Stirlinga Mossa, rođena 27. prosinca 1934. u južnoengleskom Surreyu, osvojila je pet europskih titula i ukupnu pobjedu na tri velika međunarodna relija Kao tvornička
Moskovske noći 1980. došlo je do bizarne, prešućene ‘totalke’. Rolls-Royce Silver Shadow, tada vrlo rijetka pojava na ruskim cestama, jurio je i ne uspjevši zakočiti
Tazio Nuvolari, po mnogima najveći vozač svih vremena, u 23. utrci Targa Florio, na brdima Sicilije, magično je pobijedio za volanom bolida Alfa Romeo Na
Piero Dusio, pobjednik u klasi na Mille Miglia 1937. i šesti na VN Italije 1936., proslavio se tek nakon što je 1946. utemeljio trkaću marku
Stefan Bellof, rođen 20. studenoga 1957. u njemačkom Giessenu, kasno se posvetio utrkama, no već je u prvoj sezoni, 1980., postao prvak Njemačke u Formuli
Cirillo ‘Nello’ Pagani, jedan od najvećih motociklista sredine 20. stoljeća, nastupao od 1928. do 1955., prvak u klasi 125 ccm, u prvom Svjetskom moto prvenstvu,
Jean-Pierre Jabouille, jedan od najnetipičnijih vozača u povijesti Formule 1, rođen je 1. listopada 1942. u Parizu Zanimljiv je kao jedan od posljednjih vozača u
Rudolf Caracciola, legendarni majstor vožnje u kišnim uvjetima i najveći vozač stare staze Nürburgring, rođen je 30. siječnja 1901. u Remagenu Na slici: Rudolf Caracciola
Alvah Robert ‘Al’ Holbert, rođen je 11. studenoga 1946. u Abingtonu u Pennsylvaniji u trkaćoj obitelji. Najveće je rezultate postigao vozeći Porsche Al Holbert blisko
Scipione Borghese u povijest je upisan kao pobjednik utrke Peking-Pariz 1907. Na slici, s lijeva, Scipione Borghese i suvozač Ettore Guizardii, nakon utrke Peking-Pariz 1917
Premda danas nije opće poznato ime, Louis Rosier je jedan od najzanimljivijih vozača ranih dana Formule 1, kako zbog svojih rezultata na stazi tako i
Christian Friedrich Lautenschlager, rođen 13. travnja 1877. u Magstadtu, na jugozapadu Njemačke, početkom 20. stoljeća radi za Daimler, prvo kao mehaničar, a potom i testni
Tazio Nuvolari, europski prvak u motociklizmu (1925.) i automobilizmu (1932.), pionir driftanja kroz zavoje… Enzo Ferrari i Ferdinand Porsche smatrali su ga najvećim vozačem u
Važno je zvati se Václav: imenjaci Vaclav Laurin (1865. – 1930.) i Vaclav Klement (1868. – 1938.), po svojim su prezimenima osnovali tvrtku Laurin &
Christian Kautz, sin švicarskog multimilijunaša, pred II. svjetski rat je vozio za Mercedes-Benz i Auto Union, najbolji mu je rezultat treće mjesto na VN Monaca
Niti jedan slučaj utrkivanja dizelašem nije izazvao takvu senzaciju kao pole position kojeg je 1962. na Indy 500 osvojio Levon ‘Fred’ Agabashian, rođen 21. kolovoza
Georges Grignard je u svijet utrka ušao 1925., dok je radio u tvornici automobila Hotchkiss. Kasnije će se osamostaliti i otvoriti vlastitu automehaničarsku radionicu Auguste
