Činjenica da je prinudno udarno slijetanje Embraera 190, tvrtke Azerbaijan Airlines, od 67 osoba u zrakoplovu preživjelo 32 ukazuje da su spremnici goriva bili prazni te da se u udaru o tlo zapalila samo manja količina goriva zaostala u sustavu
Zrakoplov Let Azerbaijan Airlinesa bio je na liniji iz Bakua u Azerbajdžanu za Grozni u Rusiji, ali je preusmjeren zbog magle te nije uspio doletjeti do pravilnog slijetanja na alternativnu zračnu luku Aqtau International Airport u Kazahstanu.
Istrazi uzroka tragične nesreće koja se dogodila tri kilometra od zračne luke u kazahstanskom gradu Aqtau pomoći će snimke posljednjih trenutaka leta pred udar u tlo. Uskotrupni brazilski zrakoplovu Embraer E190 s 96 sjedala, u kojem je bilo 62 putnika i pet članova posade, u strmo spuštajućoj putanji letio je naizgled neoštećen i s izvučenim stajnim trapom, što ukazuje da je pilot namjeravao sletjeti.
Dinamika leta ukazuje da je zrakoplov bio bez pogonske snage, koja bi mu omogućila da ispravi putanju i položaj zrakoplova (jedrio je), odnosno u situaciji koja nije omogućila sigurno slijetanje, odnosno da snagom motora zaustavi poniranje zrakoplova i započne penjanje, kako bi u sljedećem manevru uspio sigurno sletjeti.
Kako bi povećao duljinu doleta te uspio stići do zračne luke, pilot je podigao je nos zrakoplova, što je ispalo preintenzivno pa je izazvalo stoliranje. Pokušao je to izvući naglim obaranjem nosa prema zemlji (propisana procedura za takvu situaciju) te je nakratko uspio stabilizirati let zrakoplova, ali više nije imao na raspolaganju dovoljnu brzinu i visinu, odnosno ukupnu energiju (kinetičku i potencijalnu) za nastavak sigurnog prilaza zračnoj luci. Da je samo jedan motor bio potpuno funkcionalan, bilo bi to moguće.
Riječ je, dakle, o nefunkcionalnosti turboventilatorskih mlaznih motora General Electric CF34, što ukazuje na tri moguća problema:
1. Tehnički problem izazvan izvedbom motora ili nekvalitetnim održavanjem
2. Oštećenje i otkaz zbog udara ptica
3. Ostanak bez goriva u letu
Prvi je uzrok najmanje vjerojatan, jer je riječ o iznimno kvalitetnim i pouzdanim zrakoplovnim motorima, koji osim brazilskih zrakoplova Embraer E-serije (170, 175, 190 i 195) pokreću i kineski Comac C909 te kanadski Bombardier CRJ (100, 200, 440, 550, 700, 705, 900 i 1000) te Challenger 601 (kakvog je koristio predsjednik Tuđman). Azerbaijan Airlines u održavanju zrakoplova poštuje sve standarde u održavanju propisane sustavom JAA (Joint Aviation Authorities), čiji je Azerbajdžan član.
Drugi je uzrok moguć, jer je zrakoplov prethodno, zbog magle i nemogućnosti slijetanja, kružio iznad odredišne zračne luke u čečenskom gradu Grozni. U tim je manevrima bilo moguće da je naletio na jato ptica koje su, udarom i ulijetanjem, oštetile jedan ili oba motora.
Treći je uzrok najizvjesniji – ostanak bez goriva u letu. Riječ je, naime o razmjerno kratkom letu (Baku – Grozni 483 km) i razmjerno udaljenoj alternativnoj zračnoj luci (Grozni – Aktau 437 km). Zbog toga je ‘rezervna količina goriva’ (Reserve Fuel) , koju, uz potrebnu za konkretan let potrebno uliti u zrakoplov, razmjerno velika. Zbroj je ‘alternativne količine goriva’ (Alternate Fuel) potrebne nakon neuspješnog slijetanja na odredišnu zračnu luku za let i slijetanje na alternativnu zračnu luku i ‘konačne rezerve goriva’, za let od 30 minuta na visini 1500 stopa (457 m) iznad alternativne zračne luke. Kapetan, diskrecijski, ima pravo zatražiti i ulijevanje ‘dodatnog goriva’ (Extra Fuel).
U konkretnoj je situaciji moguće da je ulivena minimalna propisana količina goriva, možda i manja, jer veće količina goriva povećava troškove zračne operacije i pogoršava letne karakteristike zrakoplova te da je pilot predugo kružio i pokušavao sletjeti na maglovitu zračnu luku u Groznom te time ugrozio ili onemogućio sigurno dolijetanje do alternativne zračne luke.
Službeno prvo tumačenje da je ‘pilot odlučio prisilno sletjeti nakon što je avion udario u jato ptica’ treba uzeti s rezervom. Naime, posljedice nesreće, uz očuvan stražnji dio trupa, ukazuju da je zrakoplov prisilno udarno sletio bez goriva u spremnicima te da se pri udaru o tlo zapalila samo manja količina goriva zaostala u sustavu. U protivnom, zrakoplov bi se pretvorio u vatrenu kuglu prije nego što bi se raspao te bi teško itko preživio. Usto, da je jato ptica udarilo u motore zrakoplova, pri kruženju iznad zračne luke u Groznom, zrakoplov s oštećenim i nefunkcionalnim pogonskim sustavom teško bi doletio do zračne luke Aqtau International Airport u Kazahstanu, udaljene 437 km.
Kad su zrakoplovne nesreće u pitanju, civilne i vojne, povijest nas uči da su nacionalni interesi bili često važniji od činjenica i stvarnih uzroka, koji su zbog toga trajno ostali nerasvijetljeni.
U istrazi zrakoplovne nesreće kod Ježdovca treba se fokusirati na 2 moguća uzroka
Pad vojnog zrakoplova Zlin 242L izazvao je otkaz motora ili ulazak u kovit na premaloj letnoj visini
‘Zrakoplov je doživio brzu promjenu G (gravitacijske sile)….’ nije javio Radio Erevan, nego Hina!
Na Braču, izvjesno, nije bio pad zrakoplova Cessna 172 nego prinudno udarno slijetanje
Komentar prinudnog slijetanja školskog zrakoplova na autocestu A6
Pitanja koja traže odgovor (19): Zašto su mali avioni znatno manje sigurni od velikih?
